O blogu

Lip pozdrav svima

Ovaj blog je web-stranica zbornika za kulturu i društvena pitanja bačkih Bunjevaca „Bunjevački prigled“. Zbornik publikuje Udruženje građana „Bunjevci“ iz Novog Sada u štampanom i elektronskom izdanju. Elektronsko izdanje možete pratiti registrovanjem adrese svoje e-pošte (na dnu desne kolone ove stranice).

Blog je namenjen podsticanju modernog stvaralaštva bunjevačkih autora, otvaranju i valorizaciji kulture Bunjevaca prema širem referentnom okviru, praćenju i kritičkom vrednovanju društveno-kulturnih pojava i procesa u okruženju. Blog doprinosi uzajamnom otvaranju i prožimanju književnosti i umetnosti Bunjevaca sa multikulturnim okruženjem Autonomne Pokrajine Vojvodine, Republike Srbije i zemljama u kojima živi stanovništvo bunjevačkog porekla.

Na stranicama ovog bloga možete pratiti pripravljanje novog broja Zbornika, aktuelizacije tema i komentare odjeka gledišta, iznetih u već objavitim zbornicima.

Bunjevačke igre, Festival u Bajmoku 2012. (ansambl BKC Tavankut)

Poziv na saradnju

Zbornik posebnu pažnju stavlja na sledeće teme:

Tradicija i modernitet u kulturi Bunjevaca – Prelazak s tradicionalne, narodne kulture i stvaralaštva Bunjevaca na modernu gradsku kulturu s nacionalnim karakteristikama je u toku, iako se suočava s nizom barijera. Značajno je da se sagleda odnos tradicionalnog i modernog i otvori stvaralački proces sposoban da se suoči sa problemima zaostajanja i marginalizacije bunjevačke kulture. Važno je da se inicira stvaralački proces koji ide ukorak sa modernim kulturnim tendencijama u Europi i kod nas.

Etničko i nacionalno u stvaralaštvu Bunjevaca – Bunjevačka zajednica se održala zahvaljujući snažnim etničkim vezama i osećanju zajedničke sudbine (nakon asimilacija u 19tom i 20tom veku). Savremena situacija otvara problem nacionalnog identiteta kao nadgradnje etničkih veza. U stvaralaštvu Bunjevaca ovaj važan razvojni tok se počinje probijati.  Sagledavanju problema i perspektiva njegovog razvoja posvećena je ova tema.

Perspektive Bunjevaca kao malog naroda – Po nizu karakteristika Bunjevci imaju obeležja malog naroda suočenog sa nejasnom prošlošću i sa neizvesnom budućnošću. Ova tema namerava da sažme karakteristike koje Bunjevce svrstavaju u kategoriju ugroženih etničkih grupa-nacionalnih manjina i izvede uslove njihovog održivog etno-kulturnog i nacionalnog razvoja u okviru uže društvene zajednice (Vojvodina, Srbija) i širih procesa evropskih integracija.

Vojvodina kao okvir bunjevačke kulture – Populacija Bunjevaca u Vojvodini koncentrirana je sa 95% u prigraničnom pojasu s Mađarskom (opštine Subotica i Sombor). Od razvoja kulture Bunjevaca u tom području zavisi održanje i razvoj ove etničke-nacionalne zajednice (uključujući Bunjevce u mađarskom delu Bajskog trokuta). Uključivanje kulturnih institucija i celine stvaralaštva Bunjevaca ovog područja u kulturne procese u Vojvodini, uslov je ostvarivanja njihove ravnopravnosti. Namera je ove teme da se sagledaju odnosi bunjevačke kulture prema kulturnom životu Vojvodine, svih njenih etničkih i nacionalnih zajednica.

Svečanost Dužijance (sednica BNS u Gradskoj kući, Subotica 15. avgust 2012)

Jezik i leksika

Prilozi na ovoj stranici su mešoviti – na bunjevačkom i na srpskom jeziku. Uredništvo nastoji da se tekstovi – osobito tekstovi Zbornika – lektorišu u skladu sa normom bunjevačkog standardizovanog jezika (proces standardizacije je još u toku).

Posebno je pitanje rečnika, osobito terminologije savremenog stručnog izražavanja (etnologija, sociologija, i dr.). Izvorni rečnik Bunjevaca je formiran u ruralnoj zajednici a rečnik građanskih slojeva prožet je modifikovanim jezičkim pozajmicama iz kultura naroda sa kojima su Bunjevci dugo živeli u tesnoj simbiozi (Nemci, Mađari, Srbi).

Aktuelno korišćenje srpskog jezika rasprostranjeno je kod obrazovanih Bunjevaca zahvaljujući uticaju školskog sistema, dostupne literature, medija, kao i zahvaljujući dosadašnjoj nerazvijenosti izvornog bunjevačkog jezika (zvanično klasifikovanog kao govora).

Savremeni standardizovani hrvatski jezik u upotrebi je kod Bunjevaca koji se nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, ukoliko su školovani u Hrvatskoj. I kod ove kategorije Bunjevaca, srpski jezik, u popisu stanovništva 2002 godine, deklarisan je u oko 60% slučajeva, kao maternji jezik.

_______________________________________________________________

Grb Bunjevaca – Emblem of the Bunjevci

_______________________________________________________________

A nice greeting to everyone

This blog is a Web page of the magazine for culture and social issues of the Bunjevci from Bachka „Bunjevački prigled“ (Review of the Bun’yevci). The magazine is publishing by Citizens Association „Bunjevci“ from Novi Sad, in print and electronically. The electronic edition you can follow by registering, on this page, your  e-mail address.

This blog is intended to promote modern creativity of Bunjevci authors, the opening and valorization of Bunjevci culture according to wider reference framework, monitoring and evaluation on socio-cultural phenomenon and processess in the neighboring countries. Blog intends to contribute to mutual opening and interchange literature and art of Bunjevci with multicultural environment of Autonomous Province of Vojvodina, Republic of Serbia and the countries in which  lives Bunjevci population.

On the pages of this blog you can follow the preparation of the new issue of the magazine, as well as  the actualization and the comments of themes published in recent issuess of the magazine.

Bunjevačko kulturno udruženje „Neven“ Kaćmar (Mađarska)

Call for papers

The magazine places special attention on the following topics:

Tradition and modernity in culture of the Bunjevci – Moving from traditional folk culture and creativity of Bunjevci towards the modern urban culture with national characteristics, bearing in mind that this process faces a number of barriers. It is significant to examine the relationship between tradition and modernity, and open the creativity process able to deal with the problems of earlier disabling and marginalization of Bunjevci culture. It is important to initiate the creativity process that goes hand in hand with modern cultural trends in Europe and in our country.

Ethnic and national creativity of Bunjevci – Bunjevci community is preserved thanks to strong ethnic ties and a sense of common destiny (after assimilation in 19th and 20th century). Contemporary situation opens the problem of national identity as a superstructure of ethnic ties. In the creativity of Bunjevci this important development flow starts to emerge. Reviewing the problems and prospects of development of this flow, this topic is dedicated.

Perspectives of Bunjevci as a small people – After a series of characteristic features, Bunjevci are a small people confronted with ambiguous past and an uncertain future. This theme aims to summarize the characteristics of Bunjevci as the category of vulnerable ethnic minority and perform the terms of their sustainable cultural and national development within the immediate community (Vojvodina, Serbia) and the wider process of European integration.

Vojvodina as the framework of  Bunjevci culture – Bunjevci population in Vojvodina is concentrated with 95% in the border zone with Hungary (municipality of Subotica and Sombor). From the development of Bunjevci culture in this area, depends the maintenance and development of the Bunjevci ethnic-national communities (including Bunjevci in the Hungarian part of the Baja triangle). Inclusion of cultural institutions and the whole of creativity of Bunjevci in this area, into the cultural processes in Vojvodina, is a condition of exercising their national equality. The intention of this topic is to analyze the relationships of the Bunjevci culture to cultural life of Vojvodina, and all of its ethnic and national communities.

Učesnici Dužionice 2012, Udruženje građana „Bunjevačko kolo“ Sombor  ispred zgrade Opštine

Language and vocabulary

Contributions to this page are mixed – in Bunjevac and Serbian. Editorial Board strives – especially the content of „Bunjevački prigled“ – to proofread texts in accordance with the norms of Bunjevac standardized language (the standardization process is still ongoing).

Specifically is actual the issue of vocabulary, terminology, particularly contemporary professional expression (ethnology, sociology, and others.). Original vocabulary of Bunjevci was formed in the rural community. The civic vocabulary is filled with layers of modified linguistic borrowing from cultures of the people with whom Bunjevci lived long in close symbiosis (Germans, Hungarians, Serbs).

Contemporary use of Serbian language is widespread in the educated Bunjevci thanks to the influence of the school system, the available literature, the media, as well as thanks to underdevelopment due to impediments in language of Bunjevci evolution (officially classified as speech).

Modern standardized Croatian language is in use at the Bunjevci who declare themselves as national Croats, if they were educated in Croatia. Even in this category of Bunjevci, in the census in 2002, Serbian language has been declared in about 60% of cases, as a mother tongue.