Uvodnik

Bunjevački prigled, 2012/1. str. 5-7.

Nuz prvu svesku Bunjevačkog prigleda“

Uredništvo

Lip pozdrav poštivana bunjevačka čeljadi i svi naši dragi pretelji. Prid vama je prvi broj „Bunjevačkog prigleda“, zbornika radova ispod pera Bunjevaca a o Bunjevcima.

Ideja Zbornika ponikla je med članovima Udruženja građana „Bunjevci“ iz Novog Sada. Praćenjom svega šta je važno za bunjevački narod, od kulture do društvenog života, promišljanjom i vridnovanjom ideja o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Bunjevaca, sabirajuć pismene tragove vridni ljudi u sveskama ovog Zbornika, namiravamo nigovat intelektualnu tačku oko koje se mogu rojit nove ideje šta otkrivaje i podržavaje stvaralački potencijal misleći Bunjevaca.

Dvaput godišnje, na stranama ovog Zbornika, obavištavamo o idejama i društvenom i kulturnom životu, i o glavnim događanjima u bunjevačkoj nacionalnoj zajednici u Vojvodini i svudan di Bu-njevci žive. Posebno nam je stalo do studija o otvorenim pitanjima bunjevačkog naroda, koje se tiču njegovog opstanka i razvoja ko moderne nacionalne zajednice, sposobne da riši probleme, koji već dva vika ugrožavaje opstanak Bunjevaca. Sva se ta pitanja sakupljaje oko onog glavnog: neostvarenog konstituisanja bunjevačkog naroda ko moderne nacionalne zajednice tokom poslidnjeg vika. Umisto očekivanog razvoja ko narodnosti, stvaranje jugoslovenske zajednice naroda posli 1944. godine, donelo je negaciju Bunjevaca putom njevog administrativnog privođenja u Hrvate. To je jedno od teški nasliđa koje je bunjevački narod pocipalo na dvi nacionalno različite a etnički iste zajednice. Brez razmrsivanja ove protivričnosti Bunjevci teško mogu ovladat svojom sudbinom malog naroda, pritisnutog silama nacionalni interesa okružujući država. Ufanje u ustavni status ravnopravne nacionalne zajednice u Republiki Srbiji – zagarantovan Statutom AP Vojvodine potvrđenim 30. novembera 2009. godine u Skupštini Republike Srbije, ko i ufanje u vridnosti i političko-pravne principe na kojima se zasniva Evropska unija, pridstavljaje šanse na koje se Bu-njevci danas mogu oslanjat. Al brez organizovanog napora, savrimenog obrazovanja i priduzimljivosti Bunjevaca u privrednoj i kulturnoj praksi, ove šanse mogu ostat još jedno neostvareno ufanje.

Kako ostvarit razvojne šanse? Kako se izvuć iz stanja malog ugroženog naroda? Kako stvorit realnu osnovu virovanja u vridnost nacionalnog identiteta i u pouzdanost aktuelne političke zajednice Bu-njevaca, u multinacionalnoj, multikulturnoj Vojvodini, u napridnoj evropskoj Srbiji? Taki pitanja, koja se danas prid Bunjevcima postavljaje, ima tušta. Ozbiljni i opominjući pitanja koja zahtivaje kritički osvrt na sadašnjost al i na vrime u kojem su Bunjevci bili potisnuti iz javnog života Vojvodine i u koji se oni poslidnji dvadest godina s velikim trudom vraćaje. Od ti pitanja ne možmo pobić, pa se njima, već u ovoj prvoj sveski Zbornika, počinjemo bavit.

Bunjevci, mada mali i ugrožen narod, sačuvali su i niguju s ljubavlju odlike svojeg etničkog identiteta, svoju tradiciju, kulturu i običaje. Ovi dana u bunjevačkoj zajednici teče naporan, al dragocin rad na pripravljanju Ričnika bački Bunjevaca, kojim se stvara jedan od uslova standardizacije bunjevačkog jezika.  Nacionalni savit nacionalne manjine Bunjevaca, ulaže napor da se taj važan poso obavi na vrime. Zafaljujuć naporima, prija svega BNS-a i svi ostali bunjevački institucija, oba-vljen je prošlogodišnji (u oktobru) popis stanovništva. Završili su se izbori za političke organe sviju nivova u Srbiji. Na njima su učestvovale tri bunjevačke političke stranke, šta je znak probuđeni politički interesovanja Bunjevaca al i znak obnavljanja sklonosti Bunjevaca strančarenju, koje slabi njeve izglede u raspodili političkog uticaja.

O ovim, i drugim važnim pitanjima za Bunjevce, pišemo na stranama ovog Zbornika. U autorskim prilozima, bilo da su to napisi, koji reaguju na aktuelna društvena i kulturna pitanja, bilo da su posebno pripremite studije, koje poštivaje zahtive naučnog metoda, bilo, pak, da je rič o memoarima, u kojima njevi pisci saopštavaje sićanja i priispitivaje svoja uvirenja i nadanja, polazeć od nataloženog životnog iskustva, štioci ovog Zbornika će nać razlog za razmišljanje. Možda će se, niki od nji, okuražit  i poć tragom ovi naši autora i poslat nam svoje priloge. Brez pismeni tragova autentičnog rezonovanja, razjašnjivanja savrimeni problema, brez istupanja njegovi pripadnika u javnosti, mali narod Bunjevaci ne mož razvit i pokazat svoje stvaralačke potencijale. A za male narode, tavnovanje u društvenom zapećku, u familijarnoj privatnosti i uljuljkivanju da “mi znademo ko smo”, znači priključivanje “nevidljivim” malim narodima koji nestaju. Bunjevci tako štogod nisu zaslužili.